Šta kada presuše inozemni izvori?
Šta kada presuše inozemni izvori?
04. 04. 2017 - 15:26 \\ Domaći fudbal \ A. M.

Šta je zajedničko Sergeju Barbarezu, Emiru Spahiću, Tomislavu Piplici, Elviru Baljiću, Hasanu Salihamidžiću, Mirsadu Hibiću, Edinu Džeki, Zvjezdanu Misimoviću, Milanu Đuriću, Vedadu Ibiševiću, Miralemu Pjaniću, Arminu Hodžiću...? Osim što su nosili ili još nose dres nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, svi su oni potpuno stasali u inozemnim klubovima.

Još od prve utakmice bh. selekcije, protiv Albanije 1995. godine, pa sve do danas, okosnicu nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine čini dijaspora ili igrači koji su kao golobradi mladići napustili Premijer ligu BiH i igrački razvoj nastavili u nekom od evropskih klubova. Jednostavno, igrači u omladinskim selekcijama bh. klubova se razvijaju  do određenog nivoa, a onda uslijedi zastoj uzrokovan finansijskim razlozima, lošom infrastrukturom, slabim utakmicama, pa su prinuđeni, trbuhom za kruhom, otisnuti se ka inozemstvu.

Golobradi dječaci

Zbog toga su Džeko, Hodžić, Amer Gojak, Amir Hadžiahmetović... bili prinuđeni napustiti domaći nogomet i razvoj nastaviti u nekom od evropskih klubova. Pri tome nisu krivi treneri u omladinskim školama naših klubova, oni čak uopće ne zaostaju znanjem za ostatkom Evrope.

Pitanje je da li bi Džeko danas bio jedan od najboljih napadača na svijetu da je, umjesto mečeva Bundeslige u dresu Volfsburga, igrao protiv Krupe, Metalleghea, Viteza i na terenima nalik oranicama... Isto tako je pitanje da li će Nedim Hadžić, kao jedan od najtalentiranijih igrača bh. nogometa, dočekati debi za prvi tim Sarajeva ili će glavom bez obzira kao golobradi dječak otići u inozemstvo i nastaviti nogometni razvoj i nekada postati član reprezentacije. Šta ako nam presuši nogometna dijaspora? Ko će činiti okosnicu bh. reprezentacija za deset godina? Da li sve karte trebamo polagati u igrače poput Benjamina Hadžića (Bajern), Ermedina Demirovića (Lajpcig), Zinedina Mustedanagića (Dukla) ili će igrači iz naše avlije u narednim godinama činiti okosnicu državnih selekcija? Pitanja su to koja se nameću sama po sebi.

Admir Adžem, uspješni trener u omladinskoj selekciji Željezničara, smatra da će dijaspora i u narednim godinama biti glavni izvor igrača za reprezentaciju.

- Današnji nogomet je specifičan. Evropski klubovi vrbuju igrače od 11-12 godina. Nijedan kvalitetan igrač u našim klubovima ne može im promaći. Zagrebački Dinamo toliko je jak u tom segmentu da već sada šalje ponude našim igračima tog uzrasta. Teško se tu boriti kad vam neko dođe s novcem, a znamo u kakvim su situacijama naši klubovi – rekao je Adžem.

On smatra da je Džeko osnovno nogometno znanje naučio na Grbavici, ali da je odlaskom u inozemstvo ubrzao svoj napredak.

- Lijepo je gledati Džeku, Gojaka, Zolotića, Bajića... kako igraju u evropskim klubovima. No, svi znamo gdje je naša liga. Oni su osnovno nogometno znanje naučili na Grbavici, ali su odlaskom u inozemstvo ubrzali razvoj. Ko god pokaže kvalitet, odmah ga otimaju klubovi iz Evrope. Tu bitku ne možemo dobiti. Ne treba tugovati, ti igrači, koji odu u inozemstvo, ostaju naši igrači i mogu biti korisni za reprezentaciju. Naša dužnost je da novac od tih transfera uložimo u omladinske pogone, infrastrukturu... To je jedini ispravan način, jer bez infrastruktrue, nema ni kvalitetnih igrača – smatra Adžem.

Slično mišljenje dijeli i selektor U-21 reprezentacije BiH Vinko Marinović.

- Prvi bih ja volio da igra više igrača iz Premijer ligi BiH u reprezentaciji, ali to je veoma teško. Jednostavni su razlozi. Igrač koji igra u inozemstvu, igra kvalitetnije utakmice svakog vikenda, trenira na boljim terenima i ima bolja primanja. Drugačije je kada igraš protiv Fenerbahčea ili protiv nekog kluba u BiH. To je neminovnost. Naša liga nema novca i to je činjenica, prinuđeni smo što prije prodavati mlade igrače – rekao je Marinović.

Broj stranaca

Jedno od rješenja je, prema njegovom mišljenju, smanjivanje broja stranaca u bh. ekipama.

- Nekad se zna desiti da čak deset stranaca igra u jednoj ekipi. Svi oni imaju dvojna državljanstva i tako igraju. Naravno da naša djeca ne mogu doći do izražaja i dobiti pravu šansu. Što se tiče talenta, smatram da su naši nogometaši izuzetno talentirani, a treneri rade odlično s njima, ali novca nema i to je bolna činjenica – kazao je Marinović.

Jedno od rješenja: Liga drugih timova

Vinko Marinović otkrio nam je jedno od rješenja koje bi sigurno donijelo dobrobit za bh. nogomet.

- Smatram da juniori imaju prazan hod. Igrač koji izađe iz juniora, teško da dobije pravu priliku za prvi tim. Obično budu proslijeđeni u manje klubove na kaljenje i njihov napredak tako se znatno uspori. To nam gasi dosta mladih igrača. Mislim da bi se trebala oformiti neka liga drugih timova, tipa Željezničar II, Sarajevo II, Borac II, Zrinjski II... Takve lige se redovno igraju u evropskim zemljama, a korist za klubove je višestruka – rekao je Marinović.

Baković: Najvažnije je da ih ima

Nogometni savez BiH napravio je posljednjih godina mnogo poteza na jačanju omladinskog fudbala u BiH, a osim toga, pohvale je zaslužio kroz brojne kampove kojima je privukao veliki broj naših talenata iz inozemstva. Šta se još može?

- Evidentno je da veliki broj igrača u mlađim reprezentativnim selekcijama nastupa za inozemne klubove. Nije nepoznanica da uvjeti za rad u našim klubovima, i pored poboljšanja, nisu odgovarajući za pravilan razvoj mladih igrača i njihovu transformaciju u zvijezde. Tu, prije svega, mislim na infrastrukturne uvjete, ali i na niz drugih pretpostavki neophodnih za stvaranje novih “Zmajeva” u domaćim klubovima. Ne treba zaboraviti ni ulogu menadžera koji transferiraju igrače čim osjete da bi im talent mogao donijeti dosta novca...

Šta se može učiniti da se nešto promijeni? Kvalitetniji rad u klubovima, koji podrazumijeva veće investicije u omladinske pogone, podršku lokalnih zajednica i organa vlasti na svim nivoima... No, uprkos tome što će i NSBiH, uz pomoć UEFA-e, nastaviti s raznim projektima u vezi s omladinskim fudbalom, čak i formirati jedinstevnu ligu igrača do 15 godina, stvarnost je takva da vjerujemo da će i u budućnosti mnogo fudbalera dolaziti u selekcije iz dijaspore. U našoj zemlji uvijek će biti talenata, ali je za očekivati da oni najbolji i dalje odlaze u inozemstvo. Naš stav je da je najbitnije da imamo kvalitetne igrače za sve selekcije, bez obzira na klubove iz kojih dolaze...